PowerPoint* dilema

U većini knjiga o retorici možete naći sljedeću maksimu (izreku): “Tijekom vaše prezentacije upotrijebite dodatni osjetilni kanal. Na ovaj način ćete povećati kvocijent zadržavanja i učinkovitosti riječi.” Dakle, ako pored jezika koji čuje (osjetilini kanal “uho”), publika također vidi tekst ili sliku (osjetilni kanal “oko”), prezentacija je automatski bolja. Pojavom prvog grafoskopa na tržišt 1986. otkrivena je čudesna naprava koje je pomogla primijeni ove maksime u praksi. 1987. Bill Gates je dobio pravo na PowerPoint - program koji je polako zamijenio grafoskop i koji danas dominira 95% tržištem prezentacijskih programa. Bez obzira na okolinu: prezentacije se skoro uvijek održavaju koristeći ovaj napoznatiji Microsoft proizvod.

Uz pomoć projektora na platnu se pojavljuju najnoviji iznosi prihoda, najnovije strategije marketinških odjela, izvršenje najnovijih restrukturirajućih mjera, shematski prikaz tehničkog procesa...

 

Stoljetni govor u SAD-u

28. Augusta 1963. jedan čovjek se pojavio na pozornici i podigao svoj glas pred preko 250‘000 ljudi ispred Lincoln Memoriala u Washingtonu. Ovaj govor je postao jednim od najvećih govora stoljeća. Ovaj čovjek se zvao Martin Luther King, karizmatični vođa afrikanskih Amerikanaca, čija je mirna borba kasnije dovela do nestajanja rasne segregacije u SAD-u. Nakon ovoga, njegov napoznatiji govor, postaje poznatiji kao “I have a dream” (Imam san). Vatrenim jezikom i uvijek ponavljajući riječi “I have a dream”, Martin Luther King je iznio svoju viziju Americi. 

Tko je god vidjeo ovaj govor na televiziji još uvijek može osjetiti efekt njegovih riječi koje ulijevaju strahopoštovanje. Zamislimo sljedeći scenarij: PowerPoint* je postojao u to vrijeme. Kako bi prenijeo svoju poruku, Martin Luther King ga je koristio kako bi poduprijeo svoje glavne izjave na giganstkom platnu. Tada je to moglo nekako ovako izledati: 

Naravno, koristeći cijelu paletu razigranih opcija, ove izjave bi lebdjele slikom s lijeva na desno, kao vođene nekom spektralnom rukom... 250,000 ljudi bi već pročitalo što bi kasnije gospodin King skoro doslovno ponovio... Inače njegov snažni jezik bi bio adapriran akademskom tekstu na slajdu... I možete biti sigurni da  bi jedan od najvećih govora čovječanstva bio destet puta lošiji! Pretpostavljam da rasna segregacija još uvijek ne bi bila ukinuta da je ovaj govor bio održan uy pomoć PowerPointa*.

Na prijelazu u ovo stoljeće, jedan princip efektivnog govorenja je postao jasan: SADRŽAJ govora nije toliko bitan. Ovo je samo željno razmišljanje većine govornika. Studije pokazuju da publika uspjeva zadržati slabih sedam posto! Prenesemo li ovo na govor, velikodušno kalkulirajući, značilo bi da od 250,000 prisutnih, samo 1% bi zatim mogli sažeti njegovih sedam vizija. Prenešeni sadržaj nije ključan u smislu efektivnosti - ovo je zabluda koja se tvrdoglavo uvukla u mozgove većine trenera govorništva. Puno su više važnije emocije koje ovaj sadržaj rađa. Jedino se o ovome radi. I Martin Luther King je izazvao emocije, gdje je nebitno koliko detalja od cijeloga govora je publika uspjela zadržati.

 

PowerPoint blokira protok energije i sprječava emocije

Koristeći PowerPoint* nećete postići povećanje kvocijenta zadržavanja. Ovo je mit. Ali što ćete zasigurno postići je smanjenje izazvanih emocija. 

Činjenica je: vi obezvrijeđujute poruku istovremeno pokazanu na slajdu! Tekst na slajdu koči emocije. Tekst na slajdu ubija neizvjesnost. Tekst na slajdu sprječava efekt. Sve ostalo je dobro-zvučeća, ali šuplja teorija. I PowerPoint je najdominantniji protagonist u ovim efekt-sprječavajućim bitkama. Većina ljudi misli da je drugačije sa slikama, shematskim prikazima i dijagramima. Nažalost ne! Jer - kako može biti dokazano - tekst uvijek ubija neizvjesnost, čak i onda kada se korsti za označavanje dijagrama, grafikona ili slika.

Najstrasniji advokati PowerPointa* su često prezenteri, a ne publika. Svatko se žali o PowerPointu, ali nitko ništa ne čini protiv njega, te u odsudstvu alternative, ljudi se hrabro drže ove tradicije. U skoro svakom slučaju, kada čujem o govorniku koji je bio sposoban oduševiti publiku, uvijek pitam je li koristio PowerPoint*. Ispada da su u 95 od 100 slučajeva govorili slobodno - bez PowerPointa*. Ljudi uvjeravaju, a ne tehnička pomagala. 

Naravno da postoje iznimke - govronici koji mogu održati dobru prezentaciju unatoč PowerPointu*. Ali ovo je isto kao i sa vezanjem siguronosnog pojasa u autu. Samo zato što se ne-vezanjem siguronosnog pojasa u 5 od 1000 slučajeva spasio život tijekom nesreće, ne možemo opravdati tvrdnju da se trebamo držati principa ne-vezanja siguronosnog pojasa. Samo zato što se dogodilo da je netko uspio održati dobar govor bez PowerPointa*, ne možemo opravdati tvrdnju da korištenje PowerPointa* princip kojega se trebamo držati.

Sve dok nismo upoznati s alternativnom metodom koju ja predlažem na ovoj internet stranici, biti ćemo u iskušenju vjerovati da je PowerPoint* savršenstvo samo ako se koristi pravilno. Ali mi možemo dokazati NE!

Kada koristite PowerPoint* oči publike su strogo usmjerene na platno. Čovjek je podvrgnut prisilnom čitanju. Možete potpuno izostaviti govornika. Ovo je pomoćno čitanje. 

Kada promatrate pozorno, uočiti ćete da energija publika pada čim projektor nešto projicira na zid. Zapravo to možete osjetiti. Puno dramatičnije je: razmjena energije između govornika i publike je blokirana PowerPointom*. Vi razdijeljujute energiju, umjesto da je folusirate. Uvjeravanje je spriječeno.

 

Problem imenice kod PowerPointa

Ozbiljni problem PowerPointa* je što ste prisiljeni govoriti strukturirano, što naposljetku spriječava prirodni način govorenja. Govor je rezrezan na male dijelove. 

PowerPoint* dovodi do potvrđivanja i formuliranja monstruoznih riječi koje samo mozak uspijeva obraditi, a emocije ostaju nepobuđene. To, što se inače izražava glagolom, postaje imenicom kod PowerPointa*. 
Na primjer: dvije slobodno izgovorene rečenice: “Kišni senzor prepoznaje ako kiša pada i upaljuje brisače. Kišni senzor osijeća kolika je jačina kiše i prebacuje brisače u bržu brzinu”, su isjeckane na imenica-slogan rečenice kod PowerPointa*:

 

Sljedeće se nežalost događa tijekom prezentacije: govornik, koji koristi dijagrame kao podsjetnike čita rečenicu s pogledom prije nego je izgovori. Izraz sa slajda ulazi u njegovo kratkoročno pamćenje, tako da mu se skoro nemoguće izraziti svakodnevnim jezikom. Tako da on manje-više doslovno čita ovu katastrofalnu rečenicu. Najkasnije nakon pet do šest slajdova, nitko u dvorani više ne sluša. Sudionici mojih seminara su mi donijeli PowerPoint* prezentacije sa 126 (!) slajdova ovakve vrste prikazanih u nizu.

Do danas, Microsoftov PowerPoint* je prodan nekoliko 100 miliona puta diljem svijeta. Procijenjuje se da se dnevno pokazuje oko 30 miliona (!) PowerPoint* prezentacija. Tako naposljetku možemo doslovno zaključiti da se ovakvim slajdovima mjesečno čovječanstvo uspavljuje. 

Sljedeći scenarij se događa u Švicarskoj, Austriji i Njemčkoj deset tisuća puta dnevno. Na svjetskoj razini događa se milijun puta: govornik prezentira dva sata pred 50 izvršnih direktora. PowerPoint* je upaljen. Informacija zabljesne kratkoročnim pamćenjem, i odlazi u nepovrat; nakon 10 minuta misli počinju odlaziti  kako bi potratile vrijeme - motivacija nije stvorena, nego je dapače, uništena. 50 direktora košta firmu oko 7,000 Eura tijekom dva sata - ne uključujući nedovršeni rad tijekom ovog perioda. Ako pretpostavimo da je za svakih 100 zaposlenika tijekom tjedna održano pet prezentacija ovog tipa, i to pomnožimo sa približno 41 milijunom zaposlenika diljem Njemačke, tada je oko 1.6 bilijuna Eura bačeno u vjetar diljem Njemačke... svaki mjesec! Mjesec za mjesecom, godina za godinom.

Ovako gledano, imalo bi velikog ekomoskog smisla izopćiti PowerPoint* i unaprijed pripremljene slajdove. Pomoglo bi uštedjeti milijune individualnim firmama i proizvesti milijarde nacionalnom gospodrstvu.

Pročitajte detaljnu kalkulaciju ekonomske štete uzrokovane PowerPointom*

U knjizi “The PowerPoint Fallacy – Still presenting or already fascinating?” naučiti ćete kako se možete odreći PowerPointa zauvijek - i pored svega, s kojom alternativom možete kreirati pet puta veći efekt. Knjigu “The PowerPoint Fallacy” - ovdje naručiti
 

 

*PowerPoint je imenovan kao predstavnik svih prezentacijskih programa